Geografija | Osnovna škola Dobriše Cesarića Zagreb

Što je geografija?

Geografija (geo- + -grafija) je znanost koja proučava površinu Zemlje, odnosno geografske elemente (sastav i reljef zemljišta, klima, vode, tlo, život na Zemlji) i geografske čimbenike (faktori), tj. ljudsko društvo. Njihov međusobni utjecaj i prožimanje dinamičan je proces. Prema objektu istraživanja (Zemljina površina) geografija je prirodna znanost. Ona se u sustavu znanosti ipak nalazi između prirodnih i društvenih znanosti. Ljudsko društvo kao geografski čimbenik ima odlučujuću ulogu u iskorištavanju i izmjeni prirodne osnove.

Naziv geografija potječe iz antičkoga doba i upućuje na prvotno značenje geografije. Prvi se put spominje u III. st. pr. Kr. kao naziv Eratostenova djela Geografija (Γεωγραφıϰά), u kojem su opisani svi prostori kopna i mora poznati u ono doba (ekumena). Geografija je tada bila skup općih spoznaja o Zemlji. Kao znanstvena disciplina javlja se u XIX. st., u doba procvata svih znanosti.

Kako se uči geografija?

Često učenici i roditelji znaju reći sve je naučio i sve zna, a ipak je dobio slabiju ocjenu. Je li zaista tome tako i znaju li učenici, pa i roditelji koji im pomažu u učenju kako se uči geografija?

Za početak zapamtite slijedeće geografija se NE UČI NAPAMET. Upravo učenje napamet nastavnih sadržaja iz geografije kod učenika za posljedicu ima da učenik ne dobije očekivanu ocjenu. Geografiju treba učiti s razumijevanjem i nastojati povezati bilo vertikalno (povezivanje nastavnih sadržaja geografije iz prethodnih razreda) bilo horizontalno (povezivanje nastavnih sadržaja tijekom školske godine) nastavne sadržaje. Na taj način se razvija kritičko mišljenje i logičko povezivanje kod učenika te se razvijaju i stvaraju trajna znanja.

Nezamislivo je učiti geografiju, a u isto vrijeme ne koristiti atlas, koji je prvo pomoćno sredstvo učeniku u savladavanju sadržaja, napose regionalne geografije, dakle geografije kontinenata i država. Stoga kada učite uvijek ispred sebe imajte atlas i nastojte sve ono što učite primijeniti na geografskoj karti.

Također tijekom učenja nemojte zaobilaziti grafičke priloge bilo da se radi o dijagramima, kartogramima, kartodijagramima, fotografijama… upravo analizirajući iste proširujete, ali i primjenjujete već naučeno znanje.

Nekoliko primjera usvajanja nastavnih sadržaja geografije:

Primjer 1:

Pitanje: Zašto je od iznimnog značaja za Rusiju luka Murmansk?

Očekivani odgovor: Zbog toga jer je to jedina ruska luka na sjeveru koja se ne zaleđuje.

Pitanje: Objasni zbog čega se ta luka ne zaleđuje?

Očekivani odgovor: Zbog utjecaja tople Golfske struje, koja onemogućuje zaleđivanje luke.

Pitanje: Kako to da se luka Murmansk ne zaleđuje, a nalazi se na prostoru Barentsovog mora, za razliku od Baltičkoga mora koje je smješteno južnije i zaleđuje se?

Očekivani odgovor: Jer tople morske struje ne ulaze u Baltičko more.

Primjer 2:

Pitanje: Objasni zbog čega je glavni grad Brazila Brasilla, a ne Rio de Janeiro?

Očekivani odgovor: Zbog procesa litoralizacije.

Pitanje: Što je to litoralizacija?

Očekivani odgovor: Naseljavanje stanovništva uz obalu.

Pitanje: Što se željelo postići kad je Brasilia proglašena glavnim gradom?

Očekivani odgovor: Privlačenje stanovništva u slabo naseljenu unutrašnjost Brazila i smanjenje iseljavanja stanovništva iz unutrašnjosti na obalu.

Primjer 3:

Pitanje: Što je sila teža?

Očekivani odgovor: Sila koja nas privlači prema Zemlji.

Pitanje: Objasni gdje je sila teža na površini Zemlje slabija, a gdje jača?

Očekivani odgovor: Jača je na polovima jer je Zemlja na polovima spljoštena pa su polovi bliže središtu Zemlje gdje je djelovanje sile najjače. Najslabija je na ekvatoru jer je Zemlja na ekvatoru ispupčena, a s tim i sve točke na ekvatoru udaljenije od središta Zemlje gdje je djelovanje najjače.

Iz gore navedenih primjera razvidno je da treba uvijek postavljati ključno pitanje ZAŠTO i riječ OBJASNI. Na taj način se uči geografija.

I za kraj još jednom – geografija se uči s razumijevanjem, a ne napamet!

PRILOŽENI DOKUMENTI:

OSNOVNA ŠKOLA

DOBRIŠE CESARIĆA