Što je geografija?

Geografija (geo- + -grafija)  je znanost koja proučava površinu Zemlje, odnosno geografske elemente (sastav i reljef zemljišta, klima, vode, tlo, život na Zemlji) i geografske čimbenike (faktori), tj. ljudsko društvo. Njihov međusobni utjecaj i prožimanje dinamičan je proces. Prema objektu istraživanja (Zemljina površina) geografija je prirodna znanost. Ona se u sustavu znanosti ipak nalazi između prirodnih i društvenih znanosti. Ljudsko društvo kao geografski čimbenik ima odlučujuću ulogu u iskorištavanju i izmjeni prirodne osnove.

Naziv geografija potječe iz antičkoga doba i upućuje na prvotno značenje geografije. Prvi se put spominje u III. st. pr. Kr. kao naziv Eratostenova djela Geografija (Γεωγραφıϰά), u kojem su opisani svi prostori kopna i mora poznati u ono doba (ekumena). Geografija je tada bila skup općih spoznaja o Zemlji. Kao znanstvena disciplina javlja se u XIX. st., u doba procvata svih znanosti.

Kako se uči geografija?

Često učenici i roditelji znaju reći sve je naučio i sve zna, a ipak je dobio slabiju ocjenu. Je li zaista tome tako i znaju li učenici, pa i roditelji koji im pomažu u učenju kako se uči geografija?

 Za početak zapamtite slijedeće geografija se NE UČI NAPAMET. Upravo učenje napamet nastavnih sadržaja iz geografije kod učenika za posljedicu ima da učenik ne dobije očekivanu ocjenu. Geografiju treba učiti s razumijevanjem i nastojati povezati bilo vertikalno (povezivanje nastavnih sadržaja geografije iz prethodnih razreda) bilo horizontalno (povezivanje nastavnih sadržaja tijekom školske godine) nastavne sadržaje. Na taj način se razvija kritičko mišljenje i logičko povezivanje kod učenika te se razvijaju i stvaraju trajna znanja.

Nezamislivo je učiti geografiju, a u isto vrijeme ne koristiti atlas, koji je prvo pomoćno sredstvo učeniku u savladavanju sadržaja, napose regionalne geografije, dakle geografije kontinenata i država. Stoga kada učite uvijek ispred sebe imajte atlas i nastojte sve ono što učite primijeniti na geografskoj karti.

Također tijekom učenja nemojte zaobilaziti grafičke priloge bilo da se radi o dijagramima, kartogramima, kartodijagramima, fotografijama… upravo analizirajući iste proširujete, ali i primjenjujete već naučeno znanje.

Nekoliko primjera usvajanja nastavnih sadržaja geografije: 

Primjer 1.:

 Pitanje: Zašto je od iznimnog značaja za Rusiju luka Murmansk?

Očekivani odgovor: Zbog toga jer je to jedina ruska luka na sjeveru koja se ne zaleđuje.

Pitanje: Objasni zbog čega se ta luka ne zaleđuje?

Očekivani odgovor: Zbog utjecaja tople Golfske struje, koja onemogućuje zaleđivanje luke.

Pitanje: Kako to da se luka Murmansk ne zaleđuje, a nalazi se na prostoru Barentsovog mora, za razliku od Baltičkoga mora koje je smješteno južnije i zaleđuje se?

Očekivani odgovor: Jer tople morske struje ne ulaze u Baltičko more.

 Primjer 2.:

 Pitanje: Objasni zbog čega je glavni grad Brazila Brasilla, a ne Rio de Janeiro?

Očekivani odgovor: Zbog procesa litoralizacije.

Pitanje: Što je to litoralizacija?

Očekivani odgovor: Naseljavanje stanovništva uz obalu.

Pitanje: Što se  željelo postići kad je Brasilia proglašena glavnim gradom?

Očekivani odgovor: Privlačenje stanovništva u slabo naseljenu  unutrašnjost Brazila i smanjenje iseljavanja stanovništva iz unutrašnjosti na obalu.

Primjer 3:

Pitanje: Što je  sila teža?

Očekivani odgovor: Sila koja nas privlači prema Zemlji.

Pitanje: Objasni gdje je sila teža na površini Zemlje slabija, a gdje jača?

Očekivani odgovor: Jača je na polovima jer je Zemlja na polovima spljoštena pa su polovi bliže središtu Zemlje gdje je djelovanje sile najjače. Najslabija je na ekvatoru jer je Zemlja na ekvatoru ispupčena, a s tim i sve točke na ekvatoru udaljenije od središta Zemlje gdje je djelovanje najjače.

Iz gore navedenih primjera razvidno je da treba uvijek postavljati ključno pitanje ZAŠTO i riječ OBJASNI. Na taj način se uči geografija.

I za kraj još jednom geografija se uči s razumijevanjem, a ne napamet!

Školska godina 2020.2021.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2020./2021.

I ove godine naši su geografi postigli izvrsne rezultate natjecanju iz Geografije

Županijsko natjecanje održalo se online  25. ožujka 2021. god.

Na županijskom natjecanju sudjelovalo je 322 učenika od 5. do 8. razreda.

Plasman svih učenika po kategorijama:

5. razred (mentor Nevenka Pokos): Ema Bralo 3. mjesto

                                                      Nika Miković 9. mjesto  

7.razred (mentor Nevenka Pokos): Vita Barbić 6. mjesto

                                                     Leon Sučec 11. mjesto

                                                     Lana Jembrih 13. mjesto

8. razred (mentor Nevenka Pokos): Ana Husak 8. mjesto

Za državno natjecanje predložene su učenice:

Ema Bralo i Vita Barbić.

Čestitke svim učenicima na uloženom trudu i postignutim rezultatima

DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2020./2021.

Državno natjecanje održano je 3. i 4. svibnja online. U kategoriji 5. razreda natjecala su se 24 učenika.

Na Državnom natjecanju sudjelovala je učenica 5. b razreda Ema Bralo.

Nakon pisanja istraživačkog rada i ispita znanja ostvarila je 12. mjesto.

Čestitke Emi na uspjehu, uloženom trudu i postignutom rezultatuJ